Konstitutivna sednica Skupštine Kosova nije nastavljena ni u ponedeljak, a poslanici nisu dobili ni novi termin za njen nastavak. Dok Aljbin Kurti poručuje da će svakodnevno pokušavati da postigne politički dogovor kako bi se izbegli novi izbori, a Gljauk Konjufca tvrdi da Ustav nije prekršen, opozicija uzvraća da je Ustavni sud već jasno odredio rok za konstituisanje Skupštine. Dan je završen dodatnim zaoštravanjem: Predsedništvo PDK ocenilo je da je Kosovo u „dubokoj ustavnoj i institucionalnoj krizi“, najavljujući pravne, političke i demokratske akcije, kao i mobilizaciju svojih struktura.
Skupština Kosova ostala je u ponedeljak bez nastavka konstitutivne sednice, ali i bez odgovora na pitanje kada će poslanici ponovo u skupštinske klupe.
Predsedavajući konstitutivne sednice Avni Dehari nije saopštio novi termin, već je poručio da je za izlazak iz trenutne situacije potreban politički dogovor.
Istovremeno, vlast i opozicija tokom dana iznele su potpuno suprotna tumačenja onoga što se trenutno događa – od pitanja da li je prekršen Ustav i odluka Ustavnog suda, do toga da li nastavku konstituisanja treba da prethodi politički dogovor.
Rok istekao, a kandidat nije ni predložen
Današnje suprotstavljene poruke vlasti i opozicije usledile su nakon što je istekao rok od 30 dana koji je Ustavni sud odredio za konstituisanje Skupštine, a LVV u tom periodu nije predložio kandidata za predsednika parlamenta.
Upravo je na taj paradoks tokom vikenda ukazao Eugen Cakoli iz Kosovskog demokratskog instituta (KDI): pre godinu dana, kada je Samoopredeljenje imalo 48 poslanika i nije raspolagalo većinom, kandidat za predsednika Skupštine predložen je čak 14 puta; sada, sa većinom od 62 poslanika, kandidat nije predložen nijednom tokom 30-dnevnog roka.
Nakon izbora 7. juna, Aljbin Kurti praktično je povezao konstituisanje Skupštine sa pokušajem postizanja šireg političkog dogovora o budućem predsedniku Kosova. Iako LVV sa sadašnjom većinom može da izabere predsednika i potpredsednike parlamenta, Kurti je pokušavao da prethodno postigne dogovor sa drugim strankama, pre svega sa LDK.
Dogovora nije bilo, rok je istekao, ali je predsedavajući Avni Dehari nastavio da saziva nastavke konstitutivne sednice. LVV ni nakon isteka roka nije predložio kandidata za predsednika Skupštine, već je zatražio dodatno vreme za političke konsultacije.
Time je otvoreno pitanje za koje u dosadašnjoj kosovskoj ustavnoj praksi nema jasnog odgovora: šta pravno sledi nakon što je obavezujući rok istekao, a Skupština nije konstituisana, i kakvu pravnu snagu imaju potezi povučeni nakon tog roka?
KDI smatra da političke stranke same ne mogu da odgovore na to pitanje. Pozvao je najmanje deset poslanika da se obrate Ustavnom sudu kako bi se utvrdilo da li je istekom roka iscrpljena mogućnost ovog saziva da završi konstituisanje, kakvu pravnu snagu imaju naknadni potezi i da li se time eventualno otvara put ka novim izborima.
Kurti: Građani žele rešenje, a ne izbore
Kosovski premijer u tehničkom mandatu Aljbin Kurti potvrdio je da razgovori sa političkim liderima traju i najavio da će pokušaji postizanja dogovora biti nastavljeni svakodnevno.
„U komunikaciji smo i trudićemo se svakog dana da postignemo politički dogovor kako bismo izbegli nepotrebne, neopravdane izbore, jer bi se oni samo ponovili“, kazao je Kurti.
Ponovo je pozvao lidere ostalih političkih stranaka na razgovore.
„Građani Kosova ne žele izbore, žele rešenje. A rešenje je politički dogovor“, poručio je.
Sličnu poruku poslao je i Gljauk Konjufca, koji smatra da aktuelnim načinom konstituisanja Skupštine nije prekršen Ustav.
Konjufca: Nije dramatično, konstituisanje može trajati duže od jednog dana
Konjufca tvrdi da konstituisanje Skupštine može da traje duže od jednog dana, dok oko pitanja da li konstitutivna sednica mora da bude završena u roku od 24 sata, prema njegovim rečima, postoje različita tumačenja ustavnih stručnjaka.
„Mi ne mislimo da je prekršen Ustav“, kazao je.
„Prema nekim stručnjacima, koji imaju različita tumačenja, može da traje i duže od 24 sata. Tako se događa i sada, traje više od jednog dana. Nije dramatično kako to opozicija tumači“, dodao je Konjufca.
Najavio je da će Kurti ponovo pokušati da razgovara sa PDK, LDK i AAK.
„Nikada se nećemo umoriti od političkog dijaloga“, poručio je.
Hadžiju: Da li je Ustav prekršen – neka kaže Ustavni sud
Vršiteljka dužnosti kosovske predsednice Aljbuljena Hadžiju takođe je insistirala na političkom dogovoru i izbegavanju novih izbora, ali je na pitanje o eventualnom kršenju Ustava bila opreznija od Konjufce.
„Da li je Ustav prekršen ili nije, reći će nam Ustavni sud. Ko god smatra da je prekršen Ustav Kosova može to pitanje da uputi Ustavnom sudu“, kazala je.
Hadžiju je posebno ukazala na rokove koji bi počeli da teku nakon konstituisanja Skupštine.
Prema njenim rečima, ukoliko predsednik Kosova ne bude izabran u roku od 60 dana nakon konstituisanja Skupštine, zemlja ide na prevremene izbore.
„Izbegnimo prevremene izbore, fokusirajmo se na prioritete. Prioritet je dogovor“, poručila je.
Ona je pozvala sve političke stranke na sastanke, navodeći da dogovora ne može biti bez razgovora.
Dehari: Bez političkog dogovora – novi izbori
Predsedavajući konstitutivne sednice Avni Dehari nije, međutim, saopštio kada bi poslanici mogli ponovo da se okupe.
Umesto toga, optužio je deo opozicionih poslanika da ne želi politički dogovor, već incidente.
„Nema malo opozicionih poslanika koji ne žele nikakav politički dogovor o konstituisanju institucija i koji žele fizičke incidente na konstitutivnoj sednici“, naveo je Dehari.
Upozorio je i na posledice neuspeha političkih razgovora:
„Bez političkog dogovora neizbežno idemo na nove, ponovljene, nepotrebne i štetne izbore.“
Gruda Konjufci: Ustavni sud je već rekao
Iz PDK je, međutim, stiglo potpuno drugačije tumačenje.
Poslanik ove stranke Perparim Gruda direktno je odgovorio Konjufci, pozivajući se na presudu Ustavnog suda KO124/25.
„Gljauk Konjufca, u Ustavni sud se ide da bi se tumačio Ustav, a ne da bi se tumačile presude Ustavnog suda, jer bi to značilo tražiti tumačenje tumačenja“, poručio mu je.
Gruda tvrdi da je Sud već nedvosmisleno utvrdio da Skupština u roku od 30 dana od potvrđivanja izbornih rezultata mora da završi, a ne samo da započne konstituisanje.
Pozvao se konkretno na paragraf 140 presude, prema kojem se rok od 30 dana „ne može tretirati kao rok unutar kojeg samo treba pokušati konstituisanje Skupštine“, već kao rok u kojem Skupština mora biti konstituisana.
„Šta tražimo da ponovo pošaljemo Sudu? Da Sud protumači sopstveno tumačenje?“, upitao je Gruda.
Tahiri iz prazne Skupštine: „Ne sme da postane muzej“
Kritike su stigle i iz AAK.
Besnik Tahiri snimio je video iz gotovo prazne zgrade Skupštine, tvrdeći da je nastavak sednice trebalo da bude održan, ali da poslanici nisu dobili poziv.
„U ovo vreme trebalo je da počne nastavak sednice za konstituisanje Skupštine, a nemamo nikakav poziv“, kazao je.
Tvrdi da su time prekršeni i Poslovnik Skupštine i odluka Ustavnog suda.
„Ova Skupština postala je muzejski prostor, prazna je, nema nikoga“, kazao je Tahiri.
„Skupština ne sme da postane muzej. Skupština je ovde da obavlja svoju funkciju, da počne da radi. Ova blokada je kršenje i zloupotreba.“
Njegov stranački kolega Burim Ramadani ponedeljak je označio kao „treći dan blokade Skupštine od strane Samoopredeljenja“.
„Kosovo gubi dragoceno vreme, a krivica za to ima ime“, naveo je Ramadani.
PDK: „Normalnosti nema“
Politički ton dodatno je zaoštren kasnije tokom dana, nakon sednice Predsedništva PDK.
Ova stranka ocenila je da se Kosovo nalazi pred „dubokom ustavnom i institucionalnom krizom“, za koju odgovornost pripisuje Samoopredeljenju.
Predsednik PDK Bedri Hamza poručio je da situacija više ne može da se tretira kao običan politički spor.
„Samoopredeljenje se pretvorilo u rušitelja institucionalnih temelja države. Kada se ignorišu Ustav, presude Ustavnog suda, Poslovnik Skupštine i obavezujući rokovi, više ne govorimo o običnom političkom neslaganju. Napada se sam poredak na kojem počiva naša država“, kazao je Hamza.
PDK tvrdi da prvo nije ispunjena obaveza konstituisanja Skupštine u roku od 30 dana, a da se i nakon isteka tog roka nastavlja nepoštovanje institucionalnih procedura.
„Ne možemo da se ponašamo kao da imamo normalnost. Normalnosti nema“, poručio je Hamza.
Predsedništvo PDK najavilo je mobilizaciju svojih struktura u svim opštinama, ograncima i podograncima, kao i niz „pravnih, političkih i demokratskih akcija“.
Najavili su i konsultacije i koordinaciju sa drugim političkim subjektima, institucijama i organizacijama civilnog društva.
Tako je ponedeljak završen bez novog termina za nastavak konstitutivne sednice, ali sa još dubljim političkim sporom oko toga šta bi trebalo da se dogodi pre njenog nastavka: vlast insistira na političkom dogovoru kojim bi se izbegli novi izbori, dok opozicija tvrdi da je vreme za dogovore preko odlaganja sednice već isteklo i da je sada na delu kršenje ustavnih i institucionalnih pravila.








