Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti saopštio je danas da je neophodno započeti „postepenu integraciju zdravstvenog i obrazovnog sistema“, uz poruku da će se taj proces odvijati u koordinaciji sa Evropskom unijom i uz uvažavanje stavova srpske zajednice.
Kurti je ovu poruku izneo tokom sastanka sa ambasadorima i predstavnicima diplomatskih misija akreditovanih na Kosovu, koji je održan zajedno sa vršiocem dužnosti zamenika premijera Besnikom Bisljimijem.
Poruka stiže samo dan nakon što je Bisljimi potvrdio da se faktički odlaže puna primena Zakona o strancima i Zakona o vozilima. Dan ranije primena ovih zakona je već pomerena za jedan dan – umesto da to bude 15. kako je najavljivano pre više meseci.
Iako je i Bisljimi saopštio da se zakoni od danas primenjuju, u praksi je to ipak drugačije, jer je novi datum za punu primenu – 15. mart.
Integracija zdravstva i školstva
Kako je danas saopšteno iz kabineta premijera, Kurti je ambasadore obavestio o „neophodnosti započinjanja postepenog integrisanja zdravstvenog i obrazovnog sistema“.
„Ovaj integracioni proces će se odvijati u koordinaciji sa Evropskom unijom, uz obezbeđivanje da se zabrinutosti i saveti nevećinskog srpskog stanovništva na Kosovu uzmu u obzir“, naveo je Kurti.
On je poručio da je reč o „sveobuhvatnom i dugoročnom pristupu“, bez dodatnih konkretnih objašnjenja kako će se ovaj proces sprovoditi u praksi.
Kurti je istovremeno ponovio posvećenost Vlade Kosova „vladavini prava, ravnopravnoj primeni zakonodavstva i jačanju pravnog poretka“, ocenjujući da je naredni period „od ključnog značaja za potpuno funkcionisanje ovih procesa“.
Sastanak sa ambasadorima
Na Kurtijev poziv, sastanku su prisustvovali ambasadori, otpravnici poslova, šefovi diplomatskih misija i drugi diplomatski predstavnici akreditovani na Kosovu.
Prema saopštenju, Kurti i Bisljimi su ih informisali o fazama sprovođenja Zakona o strancima i Zakona o vozilima, koji su, kako navode, usklađeni sa zakonodavstvom Evropske unije, kao i o merama koje će institucije Kosova preduzimati u cilju njihove pune primene.
„Primena“ zakona – kroz informativnu kampanju
Prva faza primene ovih zakona, koja je danas formalno započela, odnosi se isključivo na informativnu kampanju.
Na administrativnim prelazima građanima se dele dvojezični flajeri sa objašnjenjima prava, obaveza i procedura, dok će paralelno biti organizovane informativne sesije, medijske kampanje i telefonske linije za pitanja građana.
Ova faza trajaće do 15. marta, kada je najavljena puna primena zakona.
Besnik Bisljimi je juče saopštio da je cilj kampanje da se „stranim državljanima omogući da se na vreme upoznaju sa obavezama koje ih očekuju“.
Istog dana kada je Bisljimi saopštio da puna primena Zakona o strancima i Zakona o vozilima počinje tek 15. marta, on je, tom prilikom poručio i da taj dvomesečni „afirmativni period“ treba iskoristiti pre svega za započinjanje procesa „suštinske integracije“ obrazovnog i zdravstvenog sistema na celoj teritoriji Kosova. Iako to nije podvučeno, u pitanju je obrazovni i zdravstveni sistem Republike Srbije u većinski srpskim sredinama koji je jedini ostao praktično neugašen, ali i za koji kosovske vlasti do sada nisu izvodili akcije kakve su činili u talasu gašenja srpskih institucija na Kosovu.
Suštinski – novo odlaganje
Iako je primena zakona prvobitno bila planirana za 15. januar, ona je najpre pomerena za jedan dan, da bi sada bila svedena na dvomesečni informativni period.
Time je, suštinski, puna primena Zakona o strancima i Zakona o vozilima ponovo odložena – do sredine marta.
Ova dva zakona direktno pogađaju veliki broj Srba na Kosovu, posebno one sa dokumentima Republike Srbije, kao i vozače vozila sa registracijama gradova u centralnoj Srbiji.
Najavu primene dva zakona posebno su kritikovale srpske civilne organizacije sa Kosova, a zabrinutost su izrazili UNMIK, kao i predstavnici u UN i to na sednici Saveta bezbednosti. Juče i prekjuče svoj glas su podigle i srpske opozicione stranke i građanske inicijative.
Istovremeno, u Prištini je prekjuče i juče boravio specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Srbije, Peter Sorensen, koji je danas bio u Beogradu i koji tokom ova dva dana javno nije spominjao ova pitanja.








