Pet civilnih organizacija sa Severa ocenilo je da je obraćanje premijera u tehničkom mandatu Aljbina Kurtija isključivo na albanskom jeziku tokom jučerašnjeg otvaranja novog pešačkog mosta na reci Ibar „primer institucionalnog nipodaštavanja i kršenja zakonom zagarantovane ravnopravnosti jezika na Kosovu“.
U saopštenju se podseća da je Kurti, u pratnji ministara iz Prištine, juče, 17. decembra, na dan početka izborne kampanje, svečano otvorio novi pešački most koji povezuje Južnu i Severnu Mitrovicu, a da se potom, zajedno sa članovima vlade u tehničkom mandatu, obratio okupljenim novinarima isključivo na albanskom jeziku, bez obezbeđenog prevoda na srpski.
Organizacije navode da je događaj predstavljen kao simbol povezivanja i saradnje među zajednicama, ali da je „u suštini predstavljao funkcionersku kampanju“, te da je izostanak prevoda na srpski jezik posebno problematičan imajući u vidu da je reč o javnoj aktivnosti zvaničnih institucija.
„Neobezbeđivanje prevoda na ovakvom događaju, naročito u gradu koji simbolizuje izazove suživota, ne samo da predstavlja kršenje zakona, već i potkopava napore da se izgradi poverenje među zajednicama“, navodi se u saopštenju.
Podsećaju i na odgovor premijera Kurtija na pitanje novinarke portala KoSSev zbog čega se obraća isključivo na albanskom jeziku.
„Izjava da ‘ne bi bilo loše da i vi postavite pitanje na albanskom, da budemo ravnopravni’, izrečena u kontekstu u kojem prevod nije bio obezbeđen, pokazuje nerazumevanje samog koncepta ravnopravnosti i predstavlja prebacivanje institucionalne odgovornosti na novinare i građane“, poručuju organizacije.
U saopštenju se dodatno naglašava da Ustav Kosova i Zakon o upotrebi jezika jasno propisuju da su albanski i srpski ravnopravni zvanični jezici.
„Poštovanje tog principa nije pitanje dobre volje, već zakonska obaveza institucija. Ravnopravnost ne znači da građani treba da nauče jezik većinske zajednice kako bi mogli da postave pitanje, već da institucije aktivno obezbeđuju uslove da se svaki građanin može izraziti i biti saslušan na svom jeziku“, ističe se.
Organizacije upozoravaju da „retorika koja relativizuje institucionalnu obavezu dvojezičnosti ne doprinosi pomirenju i međusobnom razumevanju, već produbljuje nepoverenje i osećaj isključenosti među nealbanskim zajednicama“.
„Ovakvi incidenti nisu puki propusti u organizaciji, već ukazuju na duboko ukorenjenu institucionalnu neosetljivost i političku nadmenost prema zajednicama koje se svakodnevno bore da njihov jezik, identitet i glas budu jednako uvaženi“, navodi se u zaključku.
Saopštenje su potpisali Nova društvena inicijativa (NSI), Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER), Centar za afirmativne društvene akcije (CASA), Centar za zastupanje demokratske kulture (ACDC) i organizacija Aktiv.
Šta se dogodilo juče?
Nakon što je presečena vrpca novog mosta, Aljbin Kurti, uz saradnike, vd ministra infrastrukture Hisena Durmišija i novog gradonačelnika Fatona Pecija su se kratko obratili medijima na albanskom.
Na pitanje novinarke našeg portala zašto se, kao i prisutni v.d. ministri obraća samo na albanskom jeziku, Kurti joj je najpre udelio savet da „ne bi bilo loše da vi postavitite pitanje na albanski“.
„Vidite, ja odgovaram na srpski, a ponekad ne bi bilo loše da i vi pitate na albanski, da budemo ravnopravni. Ja pričam na srpski, zašto i vi da ne pričate na albanski. Verujte nikad nije kasno da naučite neki drugi jezik. Mi ljudska bića nismo napravljeni da pričamo samo jedan jezik. Ja pričam vaš maternji jezik i odgovaraću vam na srpski“, kazao je, a ovaj je njegov odgovor izazvao ovacije među prisutnima.
Na drugi deo pitanja o tome da li je ikada razgovarao sa lokalnim Srbima, običnim građanima, koji nisu deo bilo kojih političkih struktura i da li je čuo njihovo mišljenje, Kurti je kazao:
„Ovaj most nema etničku pripadnost. Ovaj most spaja južni i severno deo istog grada. Mi smo ovde da spajamo ljude, da ima što više trgovine, privrede i suradnje. Kulturne, obrazovne, sportske i tako dalje. Znači, ovaj most nije protiv nikoga. Ovaj most je za sve. Ovaj most koji je peščanik, zapravo, nije za kola nego samo za ljudi koji peške idu s jedne strane na drugu stranu grada je ovde da bi vas pomogao“.








