Godina u kojoj su praktično pogašene preostale institucije Republike Srbije na Severu i jugu, izuzev zdravstvenih i škola: pošte, filijale poštanske štedionice, Trezor, privremeni organi, PIO, Kancelarija za KiM, centri za socijalni rad… Proteran je dinar, tablice KM i srpske vozačke dozvole, a život Srba se preselio u Rašku, Vranje, Tutin i Novi Pazar.
Započelo se sa plaćanjem struje na Severu. Godina u kojoj su se prikupljali potpisi za peticije, pokretali procesi sa sve referendumom za smenu nelegitimnih albanskih gradonačelnika na Severu i na koji se potom nije ni izašlo.
Kosovo je dobilo viznu liberalizaciju, a državljanima Srbije na Kosovu priznat kao bezvizni i njihov pasoš i to uprkos protivljenju Kosova.
Vraćena je zemlja manastiru Visoki Dečani, a Kosovo je preskočilo i pretposlednju stepenicu na putu ka članstvu u Savet Evrope, iako ga sopstvenom krivicom nije dovršilo. Uspeće ipak zahvaljujući Nemačkoj i prećutnoj saglasnosti Srbije da ostvari punopravno članstvo u CEFTA-i a da zauzvrat delimično odblokira dopremanje maloprodajne srpske robe na Kosovo.
Godina popisa na Kosovu, koji do Srba na Severu de fakto nije stigao, barem ne tako efikasno kako jesu kosovska policija i ministri u vladi.
Obnovljena je kuća nacističkog kolaboracioniste Džafera Deve, a kosovske vlasti nisu još uvek učinile otklon ka istom. Godina u kojoj su izrečene presude za ubistvo Olivera Ivanovića, a započelo suđenje za slučaj Banjska. Godina koja se završila diverzijom na kanalu Ibar-Lepenac.
Puste pare
Svi ovi događaji nisu privukli pažnju naših čitalaca na sajtu koliko jedna, skoro pa i opskurna vest o tome da su kosovske vlasti objavile link ukoliko je bilo onih penzionera ili dece do 16 godina koji nisu hteli „Kurtijevih 100 evra“.
Ako smo prošle godine ispisivali rekorde u čitanosti na našem sajtu, ove smo godine ispisali rekord u čitanosti pojedinačnih tekstova a posebno jednog:
Objavljen link za odjavu građana koji ne žele jednokratnu pomoć od 100 evra. Sa 284.827 čitanja na sajtu, ovo je ujedno i najčitaniji tekst od kad postoji KoSSev.
Uprkos zgusnutim događajima na Severu i u vezi sa Severom, i uopšte kada je Kosovo u pitanju, ovo je ujedno prva godina u kojoj je statistika čitanja tekstova na sajtu unekoliko niža u odnosu na prethodne.
Pojedinačnih korisnika imali smo 2.989.880, što je u odnosu na 2023. koja je bila apsolutni rekord od kad postojimo (3.028.407) ipak niže za oko 38 hiljada. I sesija je bilo manje ove – 14.718.107, u odnosu prošlu godinu (15.967.167), pregleda stranica 25.525.732, dok je za 2023, to bilo 28.023.336. Razlika u korisnicima 38.527, razlika u sesijama je 956.087, razlika u pregledu stranica je 2.497.604.
Od povlačenja crvenih linija Srbije do potraživanja tela od Srbije
Druga dva najčitanija teksta za 2024. godinu na našem portalu su: Lajčak potvrdio da je pismo Ane Brnabić o crvenim linijama Srbije za Kosovo povučeno. Ovaj tekst ima 97.724 pojedinačna čitanja na sajtu.
Srpski pogranični policajac Nikola Krsmanović podlegao je povredama, a njegov stariji kolega je teško ranjen u pucnjavi koja se dogodila sredinom jula 2024. u Loznici, tačnije u Lipničkom Šoru. Ispostavilo se da je ubica odbegli kosovski kriminalac Faton Hajrizi, koji je potom tri dana kasnije i likvidiran tokom bega. Pitanje koje se otvorilo potom jeste dopremanje tela. Hajrizi, koji je inače čak i decenijama unazad bio svojevrsna medijska zvezda na Kosovu iz zatvora iz kojih je nekoliko puta bežao, sahranjen je 11. avgusta, u rodnoj Srbici, uz stotine pristalica, zastave Albanije i OVK.
U iščekivanju dopremanja njegovog tela, čitaoce na našem sajtu posebno je interesovala poruka advokata porodice Hajrizi: Zatražiću pomoć od Albanije, ako oni intervenišu, biće jasno gde se nalazi njegovo telo. Ovaj tekst kao treći najčitaniji na našem sajtu u 2024. godini, pročitalo je 94.124 čitalaca.
Pregled najčitanijih tekstova po mesecima
Januar
Dinari sa bankomata i šaltera od februara u slamaricu, evro jedina valuta (78.330)
Očekivano ova je vest i na početku godine, ali i tokom 2024 izazivala pojačano interesovanje javnosti, možda i pre međunarodne, nego lokalne, s obzirom na to da su potonji odmah prionuli na prilagođavanje izmenjenim okolnostima na terenu.
Uredba Centralne banke Kosova, koja je stupila na snagu 1. februara 2024. godine, proklamuje evro kao jedinu zvaničnu valutu na Kosovu, čime se zabranjuje korišćenje srpskog dinara. To je izazvalo snažniju reakciju međunarodnih diplomata u brizi za, kako su naglašavali, socijalno osetljive kategorije stanovništva koje zavise od srpskog sistema, ali i za sigurnost na Kosovu. Kosovski zvaničnici su naglašavali da dinara nikada nije bio „dozvoljen“ kao zvanična valuta na Kosovu, te da su uveli tromesečni prelazni period. Nakon njega su pogasili finansijske institucije Srbije na Kosovu.
Kako je to Osmani „napravila haos u Prištini“ i „okrenula leđa Kurtiju“ (23.864)
Drugi najčitaniji tekst na sajtu bila je demaskirana netačna vest iz jednog srpskog tabloida. U pitanju je bila izjava kosovske predsednice u danu kada se krenulo sa potpisivanjem peticije za smene gradonačelnika Severne Mitrovice i Leposavića, da Srbi na Severu Kosova imaju pravo da to učine u skladu sa prethodno usvojenim administrativnim uputstvom.
Reč je o uputstvu koje je usvojeno još u leto 2023, a koje predviđa korake za smenu gradonačelnika, odnosno otvaranje puta za nove izbore, koji će se redovno održati tek na jesen. Time su kosovske vlasti istrajale u onome što su ponavljale, uprkos pozivima iz međunarodne zajednice i sa srpske strane – do izbora se moglo doći samo preko administrativnog uputstva.
Sa ovakvim stavom je u javnost više puta izlazio i sam Kurti. No, to je sve prenebregao beogradski Alo ‘izveštavajući’ o „haosu u Prištini“ i „okretanju leđa“ kosovske predsednice Kurtiju.
„HAOS U PRIŠTINI, VJOSA OKRENULA LEĐA KURTIJU Predsednica lažne države nema ništa protiv smene gradonačelnika na severu„, informisao je svoje čitaoce Alo. Gradonačelnici nisu smenjeni, Srbi su samo nekoliko dana uoči referenduma 21. aprila odustali od istog, iako su sami pokrenuli peticiju za održavanje istog.
Umesto u Preševu, Svečlja danas završio na Brnjaku (18.188)
To da je kosovski ministar unutrašnjih poslova Dželjalj Svečlja došao na Sever, u 2024. godini nije više bila vest, jer je upravo ovaj ministar, uz svoje kolege odomaćen na tom terenu, za praznike, vikende i radnim danima. I dolaskom i porukama naglašavao je „potvrđen suverenitet“ Kosova, da bi se tokom čitave 2024. godine, ta slika okrenula ka širenju i zaštiti novih albanskih biznisa u šetališnoj zoni i centru Severne Mitrovice.
Istovremeno je pokušavao da se prošeta i do opština u Južnoj Srbiji, u kojima žive Albanci, ali mu to nije polazilo za rukom jer mu srpske vlasti nisu davale dozvolu. Kako to nije uspeo ni u prvim danima 2024, promenio je putanju i ponovo otišao na Brnjak. Novina u odnosu na ranije ture po Severu, bili su kvadovi kojima se vozao „duž granice“ i „našeg dobra – Gazivoda“. Slika slična upravo detalju koji je Aljbin Kurti koristio u prošlosti da pojača svoju priču o „kriminalnim bandama“, Milana Radoičića na Severu, a to je bio upravo kvad.
Februar
Posle sednice Saveta Bezbednosti (53.223)
Jedna od rutinskih sednica de fakto marginalizovanog Saveta Bezbednosti Ujedinjenih Nacija u statistici čitanja na Kossevu pokazala je drugačije.
U srpskoj javnosti spinom gromoglasno najavljivana sednica, kao biti ili ne biti, a nakon koje je sve brzo palo u zaborav, efekte iste je pravnik Dragutin Nenezić ocenio kao ograničene .
Sednicom se ništa nije vratilo u UN, kako se to ponegde moglo tada čuti, već je samo potvrđeno da je briselski proces i dalje jedini okvir u komuniciraju Beograda i Priština o Kosovu, pisao je za naš portal Nenezić.
„U tom smislu, imajući u vidu dosadašnji rezultat tog procesa, koji je očigledno na štetu Srba, ukoliko se i problem odluke CBK uvrsti na dnevni red dijaloga, ništa se dobro ne može očekivati“, pisao je Nenezić pre godinu dana.
Odluka CBK se nije vratila na dnevni red, a sa gašenjem institucija Srbije se nastavilo.
Nije tajna da između albanskog premijera Edija Rame i kosovskog Aljbina Kurtija postoji jaz. On je vidljiv pre svega kada je u pitanju sagledavanje odnosa kosovske vlasti prema svojim međunarodnim partnerima u vezi sa odnosom Beograda u Prištine u procesu poznatom kao „normalizacija odnosa“, ali i u glasinama da svaki od njih pretenduje da se nametne kao lider nacije.
„Albanija nije samo geografski entitet ili državni entitet koji ima poseban odnos prema Kosovu. Svaki napad na Kosovo je napad na Albaniju, ali s druge strane, ne smemo vas nikada zaboraviti. Zato moramo da vodimo računa o svemu kada ponekad donosimo meru u odnosu na saveznike, da Kosovo nije samo, ne samo zato što ima Albaniju, već zato što ima strateške saveznike, za koje dobro znamo ko su, bez kojih Kosovo danas ne bi postojalo kao država i sa kojima Kosovo može da postigne sve ono što svi želimo da Kosovo postigne“, rekao je Rama u emisiji Kontekst na ATV.
Dodajući: „Dakle, iz tog razloga trebalo bi svaki dan razmišljati o težini i značaju saveznika, čak i kada ste u potpunom miru, a ne više kada ste u ovakvom procesu kada vam treba što više prijatelja, i kada je gubitak prijatelja ili hlađenje njihovog srca najnepreporučljivija stvar“.
Citirajući rezoluciju EP i uzveštaj Helsinškog odbora iz 2023, uz druga dokumenta, a u prilog onome što je predstavio kao „namerno širenja straha“ i „lažne etničke mržnje“ Albanaca protiv Srba, kosovski premijer Aljbin Kurti je u toliko najavljivanoj sednici SB UN za Srbe, život njihovih sunarodnika na Kosovu predstavio kao blagostanje. Demantovao je da Srbi sa Kosova odlaze usled represije, već da oni traže bolje uslove života kao i oni koji napuštaju Srbiju.
Istovremeno je napravio paralelu sa položajem Albanaca u Preševu, Medveđi i Bujanovcu, predstavljajući odnos vlasti Srbije prema njima kao administrativno etničko čišćenje.
Iskoristio je priliku u areni UN da diplomatama koji su došli da prate rutinsku sednicu, skrene pažnju na izostanak spominjanja trojice ubijenih Srba u Banjskoj u govoru njegovog prethodnika – Aleksandra Vučića, koji je, pak, govorio o srpskim mladićima koje je pre dva Božića ranio KBS.
Za Kurtija ja to dokaz da Vučić zna da se radi o „teroristima“. U SB UN ponovio je da se u Banjskoj 24. septembra 2023 dogodio „teroristički napad“ ali i to samo kao deo „šireg plana za aneksiju Severa kroz 37 planiranih lokacija za napad“.
Vučića je još jednom pozvao da potpiše evropski sporazum uz naglasak da se Srbija „gorko pokajala“ zato što je on taj sporazum prihvatio.
Osvrnuo se i na prošlost za koju tvrdi da ne samo da je Srbija počinila „genocid“‘ 99, već da je to „poslednje poglavlje veka dugog državnih zločina nad Albancima i njihovo istrebljenje“.
Ovo je inače bilo prvo sučeljavanje Kurtija i Vučića u SB UN. U pripremi za isto, deo nemačkih medija, ali i pojedinih poznatih pro-kosovskih ekspertskih zagovarača, izašao je sa naslovima takođe o „lažnim optužbama“ Srbije na račun etničkog čišćenja Srba od strane Prištine.
Mart
Prekinut žreb za kvalifikacije za Evropsko prvenstvo jer je Srbija izvukla Kosovo (36.131)
Razlog za obustavu žreba i novo izvlačenje jeste činjenica da su kuglice u istu grupu smestile srpsku i kosovsku reprezentaciju. Kako je prema pravilima utvrđeno da Srbija i Kosovo ne mogu igrati jedni protiv drugih, izvlačenje je ponovljeno. Time se još jednom ponovilo da je sport i dalje više od igre.
Svečlja o ruskom nalogu za hapšenje pripadnika KP: Obavešten sam zvanično (27.494)
Udarna vest za medije na albanskom, ali i za srpske tabloide bila je vest iz Rusije preko tamošnjih medija, da je Ruska Federacija izdala nalog za hapšenje trojice pripadnika Kosovske policije, za koje je zatražila da uđu u sistem za pretragu INTERPOL-a. Navodno ih Rusija traži zbog slučaja iz 2019. na Severu Kosova, kada je uhapšen ruski državljanin. O tome se u narednim mesecima više nije pisalo.
Popis stanovništva od 5. aprila, kazna do 2,000 evra po osobi ukoliko odbije da se registruje (23.361)
Prema konačnim rezultatima popisa stanovništva na Kosovu iz 2024. godine, objavljenim 19. decembra, ukupno je registrovano 1.602.515 stanovnika, od kojih 91,6% čine Albanci, dok Srbi predstavljaju 2,3% populacije. Upravo će ovaj podatak kosovski premijer obilato koristiti u svojim nastupima u regionu i svetu, da pokaže koliko malo Srba malo živi.
I ovog puta je proces delimično obuhvatio Srbe na jugu, ne i na Severu, gde popisivači nisu sa takvim entuzijazmom doprili do građana Severa kao što je to učinila Kosovska policija. Izveštaji sa terena ukazivali su na to da se popisivači nisu pojavljivali u većini srpskih domaćinstava.
Prosečna starost stanovništva iznosi 34,82 godine, što ukazuje na blago starenje u odnosu na prethodni popis iz 2011. godine kada je prosek bio 29,97 godina. Takođe, primećen je pad prosečnog broja članova domaćinstava sa 5,9 na 4,3313. U odnosu na prethodni popis, broj stanovnika je sada smanjen za nešto preko 137 hiljada.
Kosovske vlasti činile su sve što su mogle da popišu dijasporu produžavajući rok u više navrata i na više načina, da bi od avgusta taj rok bio otvoren i sve do decembra.
Plaćanje kazne se za sada više ne spominje.
April
Novi Zakon o drumskom saobraćaju stupio je na snagu 3. aprila, a zvaničnici su uveravali, pa i Direktor drumskog saobraćaja u Kosovskoj policiji, Jeton Redžepi (Jeton Rexhepi), da je svrha zakona povećanje bezbednosti saobraćaja na putevima, zaštita života građana i zaštita imovine i životne sredine. No naredni meseci u crnoj statistici to nisu pokazali.
Prema podacima Kosovske policije, 96 osoba je u izgubilo život u saobraćajnim nesrećama na Kosovu, a ukupno ih je bilo 21.838. To je tek neznatni pad u odnosu na godinu ranije, kada je smrtno stradalo 104 ljudi, u 22.370 saobraćajnih nezgoda.
Građane je očigledno privukla vest o pooštrenim kaznama.
Kurti iznenađen izveštajem Stejt Departmenta, kaže: Kosovo treba pohvaliti (46.804)
U godišnjem izveštaju američkog Stejt departmenta Kosovo se suočava sa problemima, kako u nezavisnosti pravosuđa, tako i u slobodi medija. Konstatuje se da tokom 2023. godine nije bilo značajnijih promena u stanju ljudskih prava, da je kosovska vlada preduzela kredibilne, ali i nedosledne korake da identifikuje, istraži, krivično goni i kazni zvaničnike koji su „možda“ prekršili ljudska prava.
Međutim, šef kosovske vlade Aljbin Kurti nije se složio sa ovim ocenama. Naprotiv, smatra da Kosovo treba pohvaliti.
„Naravno da ima kritika za nas, ali ako pogledate izveštaj za 2019. godinu, Kosovo je danas napravilo izuzetan napredak i ono što me najviše iznenađuje je da se u izveštaju američkog Stejt departmenta, na primer, ne navodi se Fridom haus, Transparensi internešenel se ne citira, a da su citirani, Kosovo bi moralo da bude pohvaljeno“ – rekao je Kurti za Dojče Vele.
U aprilu 2024. godine, Kosovo je napravilo značajan korak ka članstvu u Savetu Evrope kada je 16. aprila Parlamentarna skupština Saveta Evrope usvojila izveštaj grčke poslanice Dore Bakojanis, kojim se preporučuje prijem Kosova u ovu organizaciju. Samo dan kasnije, putnicima sa Kosova bilo je onemogućeno da sa srpske strane pređu Batrovce u Hrvatsku.
Kosovska ministarstva unutrašnjih i spoljnih poslova oglasili su se sa pozivom građanima sa Kosova i dijaspore da izbegavaju putovanja kroz Srbiju.
Tako je ono što se protumačilo kao „efekat kontrole štete“ za vlast u Beogradu prema sopstvenoj javnosti, za medije na albanskom i regionalnu javnosti postalo udarna vesti.
Maj
Policijska hronika tradicionalno privlači pažnju čitalaca na našem sajtu, uprkos šturim informacijama koje iznosi Kosovska policija.
Dve solarne kamere za koje postoji sumnja da su ilegalno postavljene za potrebe krijumčarenja robe, pronašla je Kosovska policija na alternativnom putu u blizini prelaza Bela zemlja. Kamere su bile okačene na drveću, a policija je ubrzo i privela njima sumnjivu osobu u vezi sa ovim slučajem. Inače se ove kamere neretko povezuju sa švercom robe.
Bakojani: Svi su bili svesni mojih posebnih veza sa srpskim narodom (24.436)
U spomenutom „efektu kontrole štete“ u vezi sa tada izvesnim članstvom Kosova u Savet Evrope, srpska se vlast, predvođena Aleksandrom Vučićem obrušila na Doru Bakojani u srpskoj javnosti.
Izvestiteljka iz zemlje koja slovi za jednog od najtradicionalnijih prijatelja Srbije je tada imala više izjava za medije na srpskom. Objavila je i autorski tekst za European Western Balkans/i nedeljnik „Radar“, u kojem je još jednom iznela svoju poziciju, o kojoj je govorila i u samom Savetu Evrope.
Založila se za Kosovo u Savetu Evrope iz disklejmer da to ne znači priznanje Kosova, uključujući i svoj lični komentar: „Da ne bih preuzela funkciju izvestiteljke da me je Komitet ministara obavezao da izrazim svoj stav o tome da li je Kosovo država, i usaglasila bih se sa stavom svoje države“.
Poručila je i da nije potrebno biti iskusan stručnjak da bi se shvatilo da Srbija pripada Evropi. Spočitala je vlasti u Beogradu:
„Rukovodstvo Srbije me je lično napalo. Opisana sam kao besramna izdajnica koja potkopava bilateralne odnose naših država. Ništa nije dalje od realnosti“, poručila je čuvena grčka političarka iz možda još čuvenije porodice.
Petković tvrdi nije bilo dinara, a Kosovska policija: Skoro 75 miliona dinara, 1.6 miliona evra… (21.606)
Neposredno po isteku tromesečnog „prelaznog perioda“ primene uredbe CBK, kosovske vlasti su u jednom danu, bez ikakvog problema osim jednog gurkanja, sinhrono zatvorili sve finansijske insitucije Srbije na Severu. I ne samo to. Oparili su se.
Oko 1.6 miliona evra, oko 74 miliona i 700 hiljada dinara, oko 19 hiljada i 500 franaka, oko 13 hiljada američkih dolara uz 40 australijskih dolara i dokumentaciju, bilans je finansijske zaplene u 5 filijala Poštanske štedionice i Uprave za trezor Ministarstva Republike Srbije.
Istovremeno su zaplenili dokumentaciju i drugu opremu, a deo inventara će Pošta Srbije u drugoj polovini godine, u saradnji sa kosovskim vlastima, ipak da diskretno iznese iz prostorija koje su koristili.
Jun
Kosovsko MSP traži pomoć međunarodne zajednice zbog jučerašnjeg hapšenja pripadnika OVK na Merdaru (34.587)
Srpske vlasti na prelazu Merdare uhapsile su Tefika Mustafu kog terete da je kao pripadnik OVK, učestvovao u otmici policajaca Gorana Marinkovića, Živojina Pavića i Predraga Miloševića, koja se dogodila 19. juna 1999. godine na magistralnom putu Priština-Gnjilane, kod mesta Labljan, nakon čega im se gubi svaki trag.
On se i dalje nalazi u zatvoru u Srbiji, nije pušten, kao što se to početkom ove 2025. godine dogodilo njegovom sunarodniku, takođe pripadniku OVK, Hasanu Dakaju, koji je uhapšen u januaru 2024, takođe na Merdaru, takođe pod optužbama za ratne zločine i kojeg je nedavno posetio i Aljbin Kurti, u sklopu svoje predizborne kampanje.
Za sastanak sa Vučićem Kurti traži potpisivanje Osnovnog sporazuma i primopredaju Radoičića (20.498)
Ništa novo za Kurtija, ali kao da jeste za naše čitaoce.
Izlazak Srba iz institucija na Severu – Neki su tražili da se vrate, ali je bilo kasno (13.260)
Ova vest je pokazatelj da pažnju privlače lokalne vesti.
U novembru 2022. godine Srbi su izašli iz većine kosovskih institucija na Severu, ali hibridno i iz institucija na centralnom nivou, poput skupštine, gde su nastavili da osvežavaju mandate na svakih šest meseci i nastavili da primaju plate ali bez stvarnog učešća na sednicama. Dve godine kasnije, predstavnici tri ključne institucije koju su napustili – policije, suda i tužilaštva, govorili su za agenciju na albanskom o tome da li postoji želja da se u njih vrate. Tri godine kasnije stvarnost na Severu je u potpunosti promenjena, a za događaje koji su usledili, postoji nepodeljeno mišljenje da je sve krenulo upravo od napuštanja institucija.
Jul
U julu je, kako smo to već istakli, i lokalnu i regionalnu javnost privlačila pažnja slučaja Faton Hajrizi. Iako likvidiran priča se nastavila sa glorifikacijom njegovog lika i dela. te kritikama i pretnjama na račun onih koji su ga nazvali kriminalcem ili zločincem, što je izazvalo i reakciju Udruženja novinara Kosova, i sa druge strane – nastojanjima da se njegovo telo dopremi na Kosovo.
Iako sezona odmora, skoro sto hiljada pojedinačnih čitanja na sajtu bilo je na vest koju smo preneli sa servisa Euronews Albania, da će Gent Đini, advokat porodice Fatona Hajrizija, zatražiti pomoć Albanije za razjašnjavanje ovog slučaja, što je, podsećamo i naš treći najčitaniji tekst godine.
Više od dvostruko manje čitalaca zavredila je policijska hronika – KP pronašla maloletnu osobu, mole građane da pomognu u identifikaciji, (31.321)
Da je naslov sve, pokazuje i ono za šta se opredelila Koha „KBS se priprema za rat“ – (31.128). Ipak, u pitanju je samo izrada nacrta administrativnog uputstva kosovskog ministarstva odbrane kojim se definišu obrazovanje, treninzi, obuka i ovlašćenja za izbor pripadnika Snaga bezbednosti (KBS) za ove aktivnosti.
Transformacija Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) u vojsku započela je u decembru 2018. godine usvajanjem tri ključna zakona: Zakon o KBS, Zakon o službi u KBS i Zakon o odbrani. Ova transformacija je planirana da traje deset godina, a fokusira se na jačanje kapaciteta KBS kroz obuku i opremanje, uz podršku pojedinačnih članica NATO-a, pre svega Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Nemačke, Turske i Albanije, One aktivno učestvuju u procesu obuke i donacijama/prodaji opreme – od džavelina, preko helikoptera, barjaktara, do potpisivanja ugovora za fabriku municije. Istovremeno, proces se odvija uz zvaničnu ogradu i protivljenje NATO-a kao formacije i koja na Kosovu ima svoju misiju KFOR, shodno mandatu SB UN 1244, koja to ne predviđa.
Prema dostupnim informacijama, proces transformacije se odvija u fazama; prva faza trajala je od 2019. do 2022. godine, dok su trenutne aktivnosti usmerene na izgradnju potrebne infrastrukture i doktrine za operativnu sposobnost KBS.
Eksproprijacija zemljišta za vojne baze, uključujući bivši aerodrom JNA, takođe je deo ovog procesa. U pitanju je nekadašnji sportski aerodrom Dumoši u blizini Batlavskog jezera, nekadašnje helikoptersko poletište JNA, gde se obavljala letačka i padobranska obuka. Na prostoru od oko 48 hektara, čiji je deo koristio Euleks, a drugi deo decenijama bio zapušten, biće izgrađena baza KBS.
U poslednje tri godine, procenjuje se da je eksproprisano oko 5 hiljada hektara zemljišta za potrebe KBS. Budžet za ove snage u kontinuitetu raste, i on trenutno iznosi 208 miliona evra.
Avgust
Sezona odmora od druge polovine jula i u avgustu ipak se odrazila na naše brojke.
Krasnići potpisao sporazum za izgradnju preko 200 kuća na Severu (28.666)
Sporazum o finansiranju više od 200 kuća u četiri severne opštine potpisan je sredinom avgusta između kosovskog ministra lokalne samouprave Eljberta Krasnićija i Haljilja Kastratija iz Udruženja „Siročad Balkana“. Kuće se grade za nevećinske zajednice koji žive na Severu, odnosno nesrbe. U novembru su uručeni i prvi ključevi, a kosovski premijer najavio je izgradnju stotina kuća naredne godine.
Šćiprim Musljiju: Bujanovac će biti deo Kosova, naučite da živite sa tim (23.026)
“Bujanovac je pripao Albancima i Kosovu i biće deo Republike Kosovo”, kazao je šef Pokreta za demokratski progres (PDP) Šćiprim Musljiju (Shqiprim Musliu), doskorašnji zamenik predsednika opštine Bujanovac. On je bujanovačkim Srbima poručio: “Ako želite da živite sa nama, živećete sa ovom realnošću”.
Musljijuova i stranke Šaipa Kamberija i Nagipa Arifija pale su sa vlasti u Bujanovcu tada mesec dana ranije – u julu, da bi nedugo potom organizovale protest Albanaca protiv diskriminacije. Nakon protesta, u razmaku od nedelju dana, u bujanovačkom Domu zdravlja se pojavljuju dve poruke mržnje upućene Albancima, pa je Musljiju na ovaj nacionalizam odgovorio svojim.
Kurti: Upućen zahtev Srbiji za otvaranje arhiva 37. motorizovane brigade vojske Jugoslavije (22.022)
Iako objavljena poslednjeg dana jula, Kurtijeva poruku da je Srbiji upućen zahtev za otvaranje arhiva 37. motorizovane brigade vojske Jugoslavije, bila je u avgustu treća najčitanija vest.
Septembar
Lajčak potvrdio da je pismo Ane Brnabić o crvenim linijama Srbije za Kosovo povučeno (97.724)
Druga najčitanija vest za celu godinu je i najčitanija vest meseca septembra, kada se vratila i naša publika, pa su brojke sada bile očekivano više.
Srpska premijerka je povukla svoje pismo EU o crvenim linijama Srbije iz decembra 2023, u kom je izrazila rezerve po pitanju delova Ohridskog sporazuma. To je u septembru potvrdio sada već bivši posrednik u dijalogu Miroslav Lajčak.
Iako je pismo bilo medijski snažno eksploatisano u srpskoj javnosti – jednom kada je poslato u evropske prestonice, Beograd se sada ‘pravio gluv’ na nove informacije. No, medijska ‘frka’ i halabuka premestile su se na drugu vest.
Mogla bi se razumeti i kao vest za odvlačenje pažnje – po vlast u Beogradu nepopularnih vesti – blokada pojedinih prelaza između teritorije Kosova i centralne Srbije, podigla je mnogo prašine i u kosovskoj i u međunarodnoj javnosti; disproporcionalno stvarnoj snazi na terenu i rešenosti onih koji su i najavili blokade.
Tako je kosovska ministarka spoljnih poslova bila samo jedan od više glasova iz Prištine koji je izašao sa alarmantnin porukama Gervala nakon blokada: „Zaustavite Vučića pre nego što krene u rat“ (57.818)
Istovremeno kosovske vlasti su odmah povukle konkretne poteze: Oni su zatvorili prelaze Brnjak i Merdare.
Kako se „srce Srbije“ i „sveta zemlja“ približilo „zoni posebne socijalne zaštite“? Na to je pitanje delimično odgovorio predsednik Srbije sredinom septembra. I to pošto je već obelodanjeno da je Ana Brnabić povukla pismo o crvenim linijama kojima se sam Vučić hvalio mesecima unazad.
Kroz svoj istorijski vremeplov, predsednik je sada objasnio kako je Kosovo klizilo iz Srbije zbog loših politika njegovih prethodnika, ne i njegove, uz nenaklonjenu politiku Zapada prema Srbiji.
Neće proglasiti okupaciju da ne bi priznao Kosovo, ali će od NATO-a još jednom do kraja godine zatražiti povratak bezbednosnog osoblja Srbije na Kosovo, što s enije dogodilo, barem nije bilo poznato javno.
Oktobar
Omiljena krilatica Aljbina Kurtija i uopšte zvaničnika Samoopredeljenja i kosovskih vlasti biće narativ o oslobođenom Severu. Posebno uživaju da međunarodnoj javnosti govore o Srbima na Severu koje su oslobodili od zagrljaja srpskih bandi i države.
Nastaviće kosovski premijer da ponavlja i nakon oktobra i to na Jejlu, premda nije mogao da u potpunosti izignoriše sinhrone glasove o osećaju represije koji imaju Srbi na Severu: Srbi osetili olakšanje od kriminalnih struktura ali nema kod njih entuzijazma i sreće, a ja želim da budu srećni (24.291)
Pet hiljada manje (19.189) čitalo se njegovo zapažanje da su srpski vojnici bili na 50 metara od linije, pa otišli kada su primećeni.
Kosovski premijer objavio je više fotografija, na kojima se vidi vojno vozilo, kao i više osoba u vojnim uniformama. Ujedno je objavio i fotografiju koordinata, navodno kod Kamenice.
Narednog dana je Ministarstvo odbrane Srbije objasnilo u saopštenju, da su jurili šumokradice koje su pobegle na Kosovo, i da su sprečili prebačaj drvne građe. Istovremeno su kosovsku stranu optužili za kontinuiranu kampanju dezinformacija usmerenih protiv Vojske i snaga bezbednosti Republike Srbije.
Novembar
Nastavićemo sa izvođenjem radova, čak i ukoliko međunarodni partneri odustanu, poručio je kosovski ministar kulture, Hajrula Čeku, pre tri godine, nakon izbijanja afere. Tada su združenim snagama kosovska vlada, EU i UNDP krenuli u renoviranje kuće Džafera Deve.
U pitanju je u najmanju ruku kontroverzna ličnost iz perioda Drugog svetskog rata. Tokom nacističke okupacije, bio je predsednik opštine Mitrovica i poznat po saradnji s nacistima, uključujući ulogu u formiranju SS divizije „Skenderbeg“. Njegova istorijska uloga prema dokumentima povezuje se i sa represijom nad Srbima, Jevrejima i drugim zajednicama.
Tek najavljene radove EU i UNDP obustavili su čim se u delu medija skrenula pažnja na Devinu biografiju.
Međutim, rečeno – učinjeno. Dve godine kasnije, kosovsko ministarstvo kulture je potvrdilo da je opredelilo sredstva u iznosu od 500.000 evra za celokupnu restauraciju. Bez jasnog preciziranja namene objekta, saopštilo je prošlog leta da im je cilj da kuća funkcioniše „u javnoj službi za zajednice“. Početkom novembra, to se i dogodilo.
Nema dostupnih odgovora o tome, hoće li se kosovske vlasti kritički ustrojiti prema Devinom liku i delu i restauriranu kuću iskoristiti kao istorijski ispravnu pouku mladim generacijama. Ono što se u medijima moglo pronaći jesu kritike samo u domenu kvaliteta na rekonstrukciji objekta.
Penzionerima povišica od 10,9 odsto za manje od 2 nedelje, novo povećanje za godinu dana (22.293) druga je najčitanija vest u novembru, dok je za manje od dve hiljade glasova (20.750) na trećem mestu vest o tome da je jedan nastavnik u Prištini suspendovan jer na Dan albanske zastave 28. novembra nije dozvolio učenici da u školu uđe sa narodnom nošnjom.
Da statistika nije pokazatelj značaja vesti, pokazuje diverzija na kanalu Ibar Lepenac. Nijedan od tekstova u vezi sa ovom vešću koja je podigla međunarodne diplomate na noge i popalila crvene lampe u evropskim prestonicama i ‘preko bare’, nije se našao među najčitanijim na našem sajtu ni u novembru, ni u decembru.
Decembar
Slučaj Ibar-Lepenac, uprkos značajnim dogažajima na terenu nije omeo naše čitaoce u tome da ih je očigledno najviše interesovao link o odjavi ukoliko ne žele jednokratnu pomoć od 100 evra Kurtijeve vlade.
Ovaj je link objavljen u političkom nadmudrivanju opozicije i vlade u Prištini. Pošto je opozicija snažno kritikovala tekuću vladu za jeftin populizam, iz nje su se dosetili da kažu, ukoliko ne želite novac, evo linka pa se odjavite.
Tako smo dobili ne samo najčitaniju vest decembra, već najčitaniju vest ikada na KoSSevu.
U decembru su sudske vlasti Srbije osudile bivšeg pripadnika OVK Nezira Mehmetaja za ratne zločine na Kosovu ’99. godine na 6 godina zatvora, a ova je vest zavredila ogromnu pažnju javnosti u Prištini. On je uhapšen na Merdaru početkom januara 2020. godine. Kosovsko MSP obavestilo je Kvintu da je Mehmetaj osuđen u Beogradu i poručilo da „zahteva akcije protiv poteza Srbije“ (23.558)
Kurti ponovo pozvan u Tužilaštvo, on insistira da tužioci odu u njegovu kancelariju (20.204)
Aktuelni premijer Kosova koji se nadmeće sada za drugi mandat pred izbore 9. februara, nalazi se među svedocima za slučaj zloupotrebe službenog položaja, odnosno robnih rezervi iz 2022. godine On, međutim, uslovljava davanje svoje izjave odabirom mesta za istu, a to je njegov kabinet.
Sa druge strane tužilaštvo preti merama ukoliko u skorije vreme ne bude dao izjave. Cela se ujdurma u širem političkom kontekstu tumači ponovo kao nadigravanje opozicije i vlasti usred predizborne kampanje.
Mreže
Nastavili smo da kontinuirano rastemo na društvenim mrežama.
Na Fejsbuku smo imali 34,3 miliona pregleda, dok je nalog KoSSev-a na ovoj platformi dopreo do 3,7 miliona korisnika. Imali smo skoro 830 hiljada interakcija na sadržaj koji smo objavljivali, dok ukupno vreme provedeno na našem nalogu iznosi 2.411 dana i 5 sati.
Inače, Fejsbuk stranica KoSSev-a sada ima skoro 77 hiljada pratilaca, tačnije – 76.866.
Trend koji je drugačiji u odnosu na prethodne godine je da od tog broja, skoro 66 odsto su muškarci, sa najzastupljenijom publikom starosne dobi od 35 do 44 (skoro 20 odsto). A na drugom mestu su generacije između 45 i 54 (preko 15 odsto).
Inače, publika na svim našim mrežama je 100% prikupljena organskim putem.
Na Instagramu imali smo 43,2 miliona pregleda. Dopreli smo do skoro 800 hiljada korisnika. Dok smo imali 380,1 hiljadu interakcija na sadržaj koji smo objavljivali, što je jedinstveno povećanje od 100% u odnosu na prethodnu godinu.
Ova mreža kojoj smo se pridružili znatno kasnije u odnosu na Fejsbuk, donela nam je skoro 23 i po hiljade organskih pratilaca.
Što se tiče rodne zastupljenosti publike na ovoj mreži, ona je unekoliko uravnoteženija u odnosu na Fejsbuk, ali i sa izuzetkom dve grupe starosne dobi – prednjače muškarci.
Takođe, najveća razlika između žena i muškaraca, a u korist potonjih je ipak u najzastupljenijoj starosnoj dobi na Instagramu – a to je generacija između 25 i 34.
Kao i na Fejsbuku, i ovde je skoro 20 odsto muškaraca, u odnosu na 15 odsto žena.
Na Tviteru gde trenutno imamo 15,653 pratioca, u periodu od 31. januara prošle godine do današnjeg dana zabeleženo je 9,7 miliona utisaka, uz 381,200 interakcija, odnosno ukupno 41,100 lajkova.
A kada je reč o platformi Jutjub, na našem kanalu imamo oko 8,248 pratilaca, a sam kanal ima ukupno 7,8 miliona pregleda.